Časopis PRILOZI Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu u rubrici Članci i rasprave objavljuje radove koji prethodno nisu objavljeni i mogu biti kategorisani kao izvorni naučni rad, prethodno priopćenje, pregledni rad i stručni rad. Pored navedenog u časopisu PRILOZI objavljuju se i naučno-polemički tekstovi i osvrti, informativni prikazi knjiga i periodike, izvještaji sa naučnih skupova i konferencija, historijska građa, bilješke i vijesti o radu Instituta i slično.

Rukopisi radova za PRILOGE dostavljaju se na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku uz prijevod apstrakta, sažetka i ključnih riječi na engleski jezik. Radovi moraju biti obima do 32 kartice teksta (jednu karticu teksta čini 1800 znakova sa razmacima) i pisani fontom Times New Roman, veličine slova 12 i proredom 1,5, dok je u fusnotama veličina slova 10, a prored jednostruk. U iznimnim slučajevima glavni i odgovorni urednik može odlučiti da se prihvate i radovi većeg obima od preporučenog.

Rukopisi radova za časopis PRILOZI dostavljaju se u elektronskoj formi putem e-maila na adresu prilozi@iis.unsa.ba. Radove ispisane na CD-u moguće je dostaviti i poštom ili lično na adresu Instituta s naznakom “ZA ČASOPIS PRILOZI”.

U trenutku predaje rukopisa rada autor pristaje na recenzentski postupak. Glavni i odgovorni urednik i redakcija mogu u skladu sa va- žećim Pravilnikom o izdavaštvu Instituta za historiju odbiti rad i bez provedenog recenzentskog postupka ukoliko smatraju da tema rada ne odgovara profilu časopisa, ako se autor ne pridržava Uputa za autore/autorice objavljenih u javnom pozivu za dostavljanje radova ili ako se ne pridržava etičkih normi, te ako je članak loše kvalitete. Glavni i odgovorni urednik osigurava standardni recenzentski postupak dvostruke slijepe recenzije u kojoj se ne otkriva identitet ni autora ni recenzenata.

Glavni i odgovorni urednik i redakcija odlučuju kojim će recenzentima pristigli radovi biti poslani na ocjenjivanje. Svaki rad će biti poslan
na najmanje dvije recenzije. Po potrebi rad može biti poslan i trećem recenzentu ukoliko rad obuhvata više razdoblja/područja ili ako u dvije recenzije bude različito ocijenjen ili kategoriziran. Recenzenti pišu recenzije na unaprijed pripremljenim obrascima. Kategorizaciju članka predlaže autor prema kategorizaciji koja će biti objavljena u javnom pozivu za dostavljanje radova, a recenzent predloženu kategorizaciju prihvata ili predlaže novu. Nakon ocjenjivanja rada autor je dužan unijeti eventualne promjene koje su sugerisane od strane recenzenata ili prema uputama glavnog i odgovornog urednika.

U časopisu PRILOZI bit će objavljeni samo oni radovi za koje budu napisane dvije pozitivne recenzije.

Radovi koji se dostavljaju redakciji časopisa PRILOZI moraju imati slijedeću strukturu i dolje navedeni redoslijed se mora poštovati:
– predložena kategorizacija rada (ravnanje lijevo, malim slovima, font 12, prored 1,5)
– titula, ime i prezime autora/autorice, naziv, mjesto i država institutcije, e-mail adresa autora/autorice (ravnanje lijevo, malim slovima, font 12,
prored 1,5)
– naslov rada (centrirano, malim slovima, bold, font 16, prored 1,5)
– eventualne napomene uz naslov rada (podaci o projektu u okviru kojeg je realiziran, zahvalnosti, finansijeri itd.) staviti u prvu nenumerisanu fusnotu
– apstrakt na bosanskom ili hrvatskom ili srpskom jeziku (malim slovima, font 11, prored 1,5)
– ključne riječi (do 10 termina, malim slovima, font 11, prored 1,15)
– abstract na engleskom jeziku (malim slovima, font 11, prored 1,15)
– key words na engleskom jeziku (do 10 termina, malim slovima, font 11, prored 1,15)
– tekst sa fusnotama
– zaključak ili rezime
– popis izvora i literature (prema priloženom uputstvu i abecednim redom, font 12, prored 1,5)
– summary na engleskom jeziku (naslov centriran, malim slovima, bold, font 14, prored 1,5; tekst font 12, prored 1,5)
– osnovni tekst rada može sadržavati poglavlja i potpoglavlja (njihovi naslovi se ravnaju lijevo, pišu malim slovima, bold, font 14)
– fotografije, karte, tabele, grafikone i druge priloge treba dostaviti na određenom mjestu u tekstu i obilježiti rednim brojem i opisom, odnosno legendom 

(The Chicago Manual of Style)

Citiranje neobjavljene arhivske građe:
Kada koristimo arhivsku građu podatke navodimo od općeg ka pojedinačnom poštujući i koristeći specifična pravila pojedinačnih arhiva.
Ako se radi o sređenom fondu navodimo naziv arhiva, mjesto arhiva, naziv i broj fonda/serije ili knjige, broj kutije ili fascikla, broj arhivske jedinice ili signatura/broj folije ili stranice. U svakom narednom citiranju treba koristiti skraćenu verziju.
Primjeri u fusnotama:
¹ Arhiv Bosne i Hercegovine (dalje: ABiH), Sarajevo, Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu (dalje: ZVBiH), opći spisi (dalje: opća), kut. 62, sign. 87/198/1.
² ABiH, ZVBiH, opća, kut. 62, sign. 87/198/1.
³ Državni arhiv u Dubrovniku (dalje: DAD), Dubrovnik, Diversa Cancellariae
(dalje: Div. Canc.), XX, 24, (14.02.1415).
⁴ DAD, Div. Canc., XX, 24, (14. 02. 1415).
⁵ Historijski arhiv Sarajevo (dalje: HAS), Sarajevo, Zbirka fotografija i razglednica, 574 (dalje: ZFR-574), sign. 1666 (10).
⁶ HAS, ZFR-574, sign. 1666 (10).
⁷ Arhiv Jugoslavije (dalje: AJ), Beograd, Ministarstvo prosvete Kraljevine Jugoslavije, 66 (dalje: MPKJ), sign. 66-1611-1718.
⁸ AJ, MPKJ, sign. 66-1611-1718.
⁹ Başbakanlık Osmanlı Arşivi (dalje: BOA), Istanbul, Muhimme defteri (dalje: MD), broj 108, strana 15.
¹⁰ BOA, MD, br. 108, 15.

Kada koristimo nesređene arhivske fondove, podatke koji nedostaju mijenjamo sa nazivom ili opisom dokumenta te upisujemo datum nastanka.
Primjer u fusnoti:
¹¹ Arhiv Bosne i Hercegovine (dalje: ABiH), Titov fond za stipendiranje mladih radnika i radničke djece SR Bosne i Hercegovine 1974-1986 (dalje: TFSMRRD SR BiH), Zapisnik o primopredaji arhivske građe Titovog fonda za stipendiranje mladih radnika i radničke djece u BiH (1974-1986) sastavljen 19. 3. 1991. godine.
¹² ABiH, TFSMRRD SR BiH, Zapisnik o primopredaji arhivske građe Titovog fonda za stipendiranje mladih radnika i radničke djece u BiH (1974-1986) sastavljen 19. 3. 1991. godine.

U popisu izvora i literature treba navesti naziv arhiva, mjesto i skraćenicu u zagradi. U drugom redu navodimo naziv fonda:
Primjer u bibliografiji:
– Arhiv Bosne i Hercegovine, Sarajevo (ABiH)
– Fond: Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu (ZVBiH)

Prilikom citiranja arhivske građe Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, Haag – ICTY) treba navesti zvaničan naziv suda, te podatke o samoj građi. U popisu izvora i literature primjenjivati isti model.
Primjer u fusnoti i bibliografiji:
¹³ ICTY, Predmet: Br. IT-08-91, Predmet pretresnog vijeća II, Tužilac protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina, Presuda – tom I, Den Haag, 27. mart 2013, paragraf 523.
¹⁴ ICTY, CSB Banja Luka, Izvještaj o zatečenom stanju i pitanjima u vezi sa zarobljenicima, sabirnim centrima, iseljavanju i ulozi SJB u vezi sa aktivnostima, Banja Luka, 18. august 1992.

Citiranje objavljene arhivske građe:

Kada koristimo zbirke objavljene arhivske građe navodimo ime i prezime urednika/glavnog i odgovornog urednika/priređivača/prevodioca, naslov zbornika dokumenata/ostalih publikacija (mjesto: izdavač, godina), broj i/ili naziv dokumenta, stranica. U svakom narednom citiranju treba koristiti skraćenu verziju.
Primjer u fusnoti:
¹⁵ Andrej Rodinis, ur., Narodno vijeće SHS za Bosnu i Hercegovinu. Narodna vlada i Glavni odbor Narodnog vijeća SHS za Bosnu i Hercegovinu: inventari i građa (Sarajevo: Arhiv Bosne i Hercegovine, 2008), 25. Zapisnik o sjednici održanoj kod Narodne vlade 26. XII 1918, 247-250.
¹⁶ Rodinis, ur., Narodno vijeće SHS za Bosnu i Hercegovinu, 25. Zapisnik o sjednici održanoj kod Narodne vlade 26. XII 1918, 247-250.

U popisu izvora i literature navodimo prezime, ime ur. naslov zbornika dokumenata/ostalih publikacija. mjesto: izdavač, godina.
Primjer u bibliografiji:
– Rodinis, Andrej ur. Narodno vijeće SHS za Bosnu i Hercegovinu. Narodna vlada i Glavni odbor Narodnog vijeća SHS za Bosnu i Hercegovinu: inventari i građa. Sarajevo: Arhiv Bosne i Hercegovine, 2008.

Kod navođenja putopisne ili memoarske građe navodimo ime i prezime autora, naslov knjige, ime i prezime urednika/prevodioca (mjesto: izdavač, godina), stranica. U svakom narednom citiranju treba koristiti skraćenu verziju.
Primjer u fusnoti:
¹⁷ Benedikt Kuripešić, Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Rumeliju 1530, prevod Đ. Pejanović (Beograd: Čigoja štampa, 2001), 21-22.
¹⁸ Kuripešić, Putopis kroz Bosnu, 21-22.

U popisu izvora i literature navodimo prezime i ime autora. naslov knjige, ime i prezime prevodioca ili urednika. mjesto: izdavač, godina.
Primjer u bibliografiji:
– Kuripešić, Benedikt. Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Rumeliju 1530, prevod Đ. Pejanović. Beograd: Čigoja štampa, 2001.

Kada nije poznat urednik/priređivač publikacije navodimo naslov publikacije (mjesto: izdavač, godina), broj i/ili naziv dokumenta, stranica. U
svakom narednom citiranju treba koristiti skraćenu verziju.
Primjer u fusnoti:
¹⁹ Zbornik zakona i naredaba za Bosnu i Hercegovinu. Godina 1920 (Sarajevo: Zemaljska štamparija, 1921), 10. Uredba o privremenom ukidanju § 32. Zakona o ustavu za sudove u Bosni i Hercegovini, 12.
²⁰ Zbornik zakona i naredaba za Bosnu i Hercegovinu. Godina 1920, 10. Uredba o privremenom ukidanju § 32. Zakona o ustavu za sudove u Bosni i Hercegovini, 12.

U popisu izvora i literature navodimo naslov publikacije. mjesto: izdavač, godina.
Primjer u bibliografiji:
– Zbornik zakona i naredaba za Bosnu i Hercegovinu. Godina 1920. Sarajevo: Zemaljska štamparija, 1921.

Citiranje članaka iz štampe:

Navodimo ime i prezime autora članka, “naslov članka”, naziv novine/lista, datum izdavanja, stranica. U slučaju da nije poznat autor članka
fusnootu započinjemo sa naslovom članka.
Primjeri u fusnotama:
²¹ Albert Baer, “Hanuka”, Židovska svijest, 25. kisleva 5679/29. novembra 1918, 2.
²² R. Kolar, “Brčkanje po košticama”, Oslobođenje, 23. oktobar 2000, 6.
²³ “Razbijači”, Narodno jedinstvo, 26. mart 1919, 3.

U popisu izvora i literature navodimo samo naziv novine/lista, mjesto, godine koje su korištene.
Primjer u bibliografiji:
– Narodno jedinstvo, Sarajevo, 1919.

Citiranje intervjua:

Kada koristimo video ili zvučne zapise te pisane bilješke razgovora sa pojedinim osobama (oral history) navodimo ime i prezime ili inicijale intervjuirane osobe, datum obavljenog intervjua (mjesto pohranjenog zvučnog ili pisanog zapisa). Na isti način intervjue navodimo u popisu
izvora i literature.
Primjeri u fusnotama i bibliografiji:
²⁴ Razgovor sa Muhamedom Čengićem, 18. juli 2011. godine (u arhivi autora).
²⁵ Intervju sa H. K. obavljen u Sarajevu 30. aprila 2011. godine (tonski zapis u posjedu autora).

Citiranje ličnih prepiski:

Kada kao izvor koristimo ličnu prepisku, uključujući elektronsku poštu, tekstualne (sms) poruke ili poruke upućene preko društvenih mreža navodimo ime osobe koja je uputila poruku, način slanja, kome je upućena i vrijeme slanja. Navedene prepiske se rijetko uključuju u popise izvora i literature.
Primjeri u fusnotama:
²⁶ Enes Omerović, e-mail poruka poslana Sonji Dujmović, 2. 2. 2020. godine.
²⁷ Sonja Dujmović, facebook poruka poslana Enesu Omeroviću, 21. 2. 2019. godine.

Citiranje iz knjiga:

Kada koristimo knjigu jednog autora navodimo ime i prezime autora, naslov knjige (mjesto izdanja: izdavač, godina izdanja), stranica. U svakom narednom citiranju treba koristiti skraćenu verziju.
Primjer u fusnoti:
²⁸ Ibrahim Kemura, Narodna uzdanica (Sarajevo: Bošnjački institut, Institut za istoriju, 2003), 51-61.
²⁹ Kemura, Narodna uzdanica, 77.

U popisu izvora i literature navodimo prezime i ime autora. naslov knjige. mjesto: izdavač, godina.
Primjer u bibliografiji:
– Kemura, Ibrahim. Narodna uzdanica. Sarajevo: Bošnjački institut, Institut za istoriju, 2003.
U slučaju dva ili tri autora knjige navodimo ime i prezime i ime i prezime autora, naziv knjige (mjesto izdanja: izdavač, godina izdanja), stranica.

U svakom narednom citiranju treba koristiti skraćenu verziju.
Primjer u fusnoti:
³⁰ Anisa Hasanhodžić i Rifet Rustemović, Tragovima naših komšija. Jevreji u Bosni i Hercegovini i holokaust (Sarajevo: Institut za istoriju, 2015), 47.
³¹ Hasanhodžić i Rustemović, Tragovima naših komšija, 47.

Kada knjiga ima četiri ili više autora navodimo ime i prezime autora i dr., naslov knjige (mjesto izdanja: izdavač, godina izdanja), stranica. U
svakom narednom citiranju treba koristiti skraćenu verziju.
Primjer u fusnoti:
³² Ivan Božić i dr., Istorija Jugoslavije (Beograd: Prosveta, 1972), 82.
³³ Božić i dr., Istorija Jugoslavije, 82.

U slučajevima kada knjiga ima dva, tri, četiri ili više autora u popisu izvora i literature navodimo prezime, ime prvog autora, i imena i prezimena ostalih autora. naslov knjige. mjesto: izdavač, godina.
Primjer u bibliografiji:
– Božić, Ivan, i Sima Ćirković i Milorad Ekmečić i Vladimir Dedijer. Istorija Jugoslavije. Beograd: Prosveta, 1972.

Citiranje članaka iz zbornika radova, enciklopedija ili dijelova knjige:

Navodimo ime i prezime autora, “naslov teksta”, u: naslov knjige/zbornika/enciklopedije, ime i prezime urednika (mjesto, izdavač, godina),
stranica. U svakom narednom citiranju treba koristiti skraćenu verziju.
Primjeri u fusnotama:
³⁴ Seka Brkljača, “Bosna i Hercegovina u prvim godinama Drugog svjetskog rata od 1939. do 1941. godine”, u: Bosna i Hercegovina 1941: Novi pogled, ur. Husnija Kamberović (Sarajevo: Institut za istoriju, 2012), 14.
³⁵ Brkljača, “Bosna i Hercegovina u prvim godinama Drugog svjetskog rata”, 14.
³⁶ Tomislav Išek, “Bosna i Hercegovina od stvaranja do propasti prve zajedničke države (1918-1941)”, u: Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata, redaktor Ibrahim Tepić (Sarajevo: Bosanski kulturni centar, 1998), 305.
³⁷ Išek, “Bosna i Hercegovina od stvaranja do propasti zajedničke države”, 305.

U popisu izvora i literature navodimo prezime, ime, “naslov teksta”, u: naslov knjige/zbornika/enciklopedije, ime i prezime urednika. mjesto:
izdavač, godina, broj stranica.
Primjer u bibliografiji:
– Brkljača, Seka. “Bosna i Hercegovina u prvim godinama Drugog svjetskog rata od 1939. do 1941. godine”. u: Bosna i Hercegovina 1941: Novi
pogled, ur. Husnija Kamberović. Sarajevo: Institut za istoriju, 2012, 9-29.

Citiranje članaka iz časopisa:

Navodimo ime i prezime autora, “naslov teksta”, naziv časopisa, broj (godina izdanja): stranica. U slučaju više autora prilikom navođenja njihovih imena koristimo pravila koja se primjenjuju kod knjiga. U svakom narednom citiranju treba koristiti skraćenu verziju.
Primjeri u fusnotama:
³⁸ Fatima Hadžić, “Češki muzičari u Bosni i Hercegovini”, Muzika: časopis za muzičku kulturu IX, br. 2 (juli-decembar 2005): 68-87.
³⁹ Hadžić, “Češki muzičari”, 67-87.
⁴⁰ Vlatka Dugački, “‘Manjinska posla’ – Političko organiziranje češke i slovačke manjine na izborima za Ustavotvornu skupštinu 1920. godine”, Časopis za suvremenu povijest 44, br. 2 (2012): 394.
⁴¹ Dugački, “‘Manjinska posla’”, 394.
⁴² Hatidža Čar-Drnda, “Integracija nekih Egipćana (Misirijun) u bosansko druištvo”, Prilozi, br. 37 (2008): 40.
⁴³ Čar-Drnda, “Integracija nekih Egipćana”, 40.

U popisu izvora i literature navodimo prezime, ime. “naslov teksta”. naziv časopisa, broj (godina): stranica.
Primjer u bibliografiji:
– Čar-Drnda, Hatidža. “Integracija nekih Egipćana (Misirijun) u bosansko druištvo”. Prilozi, br. 37 (2008): 31-43.

Citiranje neobjavljenih magistarskih i doktorskih radova:

Navodimo ime i prezime autora, “naslov rada” (vrsta rada, institucija gdje je rad odbranjen, godina odbrane), stranica. U svakom narednom
citiranju treba koristiti skraćenu verziju.
Primjeri u fusnotama:
⁴⁴ Edin Omerčić, “Bosna i Hercegovina u političkoj projekciji intelektualnih krugova od 1991. do 1996” (magistarski rad, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2013), 55.
⁴⁵ Omerčić, “Bosna i Hercegovina u političkoj projekciji intelektualih krugova”, 55.
⁴⁶ Enes Omerović, “Nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini (1918-1941)” (doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2017), 173.
⁴⁷ Omerović, “Nacionalne manjine”, 173.

U popisu izvora i literature navodimo prezime, ime, “naslov rada”, vrsta rada, institucija gdje je rad odbranjen, godina.
Primjer u bibliografiji:
– Omerčić, Edin. “Bosna i Hercegovina u političkoj projekciji intelektualnih krugova od 1991. do 1996”. Magistarski rad, Filozofski fakultet
Univerziteta u Sarajevu, 2013.

Citiranje e-knjiga i članaka:

Prilikom citiranja knjiga ili članaka koji su objavljeni u elektronskoj verziji, uključujući i one koji su objavljeni u različitim oblicima (štampana i
elektronska verzija) treba primjeniti ista pravila kao za štampane knjige ili članke, ali u produžetku dodati (pristup ostvaren datum, internetska
adresa).
Primjeri u fusnotama:
⁴⁸ Oleg Rumjancev, “Pitanje nacionalnog identiteta Rusina i Ukrajinaca Jugoslavije”, u: Zakarpats’ka Ukrajina: povijest – tradicija – identitet. Zbornik radova, priredio Jevgenij Paščenko – prijevod sa ukrajinskog (Zagreb: Hrvatsko-ukrajinsko društvo, 2013), 301-311. (pristup ostvaren 11. aprila 2016, https://www.google.ba/search?q=%E2%80%9EUkrajinci+na+teritoriju+biv%-
C5%A1e+Jugoslavije+do+1890%E2%80%9C.+u:+Zakarpatska+Ukrajina:+-
povijest+%E2%80%93+tradicija+%E2%80%93+identitet.+Zbornik+radova+(prijevod+sa+ukrajinskog).+Zagreb:+Hrvatskoukrajinsko+dru%C5%A-
1tvo.+2013.&spell=1&sa=X&ved=0ahUKEwiljLbgodnTAhXsFJoKHY4YDMQQBQggKAA&biw=1366&bih=599)
⁴⁹ Rumjancev, “Pitanje nacionalnog identiteta”, 301-311.
⁵⁰ Salmedin Mesihović, RIMSKI VUK I ILIRSKA ZMIJA. Posljednja borba (Sarajevo: Filozofski fakultet u Sarajevu, 2011), 58. (pristup ostvaren 2. februara 2020, http://ff-eizdavastvo.ba/Books/SM-RIMSKI_VUK_I_ILIRSKA_ZMIJA.
Posljednja_borba.pdf)
⁵¹ Mesihović, RIMSKI VUK I ILIRSKA ZMIJA, 58.

U popisu izvora i literature primjenjujemo ista pravila kao kod navođenja štampanih knjiga ili članaka uz dodavanje podataka o datumu pristupa i internetskoj adresi.
Primjer u bibliografiji:
– Mesihović, Salmedin. RIMSKI VUK I ILIRSKA ZMIJA. Posljednja borba. Sarajevo: Filozofski fakultet u Sarajevu, 2011. (pristup ostvaren 2.
februara 2020, http://ff-eizdavastvo.ba/Books/SMRIMSKI_VUK_I_
ILIRSKA_ZMIJA.Posljednja_borba.pdf)

Citiranje drugih sadržaja sa www. (World Wide Web):

Prilikom citiranja sadržaja sa interneta koristiti ista pravila kao za štampane publikacije uz dodatak podataka o datumu pristupa i internetskoj
adresi. Kada nisu dostupni detaljni podaci (autor, mjesto, datum objave) treba napisati “naslov teksta”, naziv stranice ili institucije koja objavljuje sadržaj, datum pristupa i internetsku adresu. U popisu izvora i literature primjenjivati isti model.
Primjer u fusnoti i bibliografiji:
⁵² “Nacionalne manjine u BiH”, Organization for Security and Co-operation in Europe (pristup ostvaren 28. decembra 2019, https://www.osce.org/hr/bih/110233?download=true)

PRIMJER PRAVLJENJA POPISA IZVORA I LITERATURE

Popis izvora i literature korištenih u radu treba navesti prema dolje navedenoj shemi. Unutar odvojenih cjelina popis mora biti urađen abecednim redom. U popisu izvora i literature sve bibliografske jedinice moraju biti navedene latiničnim pismom. Sve bibliografske jedinice
objavljene ćiriličnim pismom (na srpskom, ruskom, ukrajinskom, makedonskom i drugim jezicima) trebaju biti transliterirane na latinicu
prema pravilima za transliteraciju tih jezika, a na kraju bibliografske jedinice u zagradi staviti (ćirilica). Isti model primijeniti i na bibliografske
jedinice objavljene drugim pismima.

IZVORI I LITERATURA

IZVORI

Neobjavljeni izvori:
– Arhiv Bosne i Hercegovine, Sarajevo (ABiH)
– Fond: Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu (ZVBiH)
– Arhiv Jugoslavije, Beograd (AJ):
– Fond: Ministarstvo unutrašnjih poslova Kraljevine Jugoslavije (14), (MUPKJ, 14)

Objavljeni izvori:
– Kuripešić, Benedikt. Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Rumeliju
1530, prevod Đ. Pejanović. Beograd: Čigoja štampa, 2001.
– Rodinis, Andrej ur. Narodno vijeće SHS za Bosnu i Hercegovinu. Narodna vlada i Glavni odbor Narodnog vijeća SHS za Bosnu i Hercegovinu: inventari i građa. Sarajevo: Arhiv Bosne i Hercegovine, 2008.
– Zbornik zakona i naredaba za Bosnu i Hercegovinu. Godina 1920. Sarajevo: Zemaljska štamparija, 1921.

Štampa:
– Narodno jedinstvo, Sarajevo, 1919.
– Oslobođenje, Sarajevo, 2000.
– Židovska svijest, Sarajevo, 1918.

Intervju:
– Razgovor sa Muhamedom Čengićem, 18. juli 2011. godine (u arhivi autora).
– 22 Intervju sa H. K. obavljen u Sarajevu 30. aprila 2011. godine (tonski
zapis u posjedu autora).

LITERATURA

Knjige:
– Božić, Ivan, i Sima Ćirković i Milorad Ekmečić i Vladimir Dedijer.
Istorija Jugoslavije. Beograd: Prosveta, 1972.
– Hasanhodžić, Anisa, i Rifet Rustemović. Tragovima naših komšija. Jevreji u Bosni i Hercegovini i holokaust. Sarajevo: Institut za istoriju, 2015.
– Kemura, Ibrahim. Narodna uzdanica. Sarajevo: Bošnjački institut, Institut za istoriju, 2003.

Članci:
– Brkljača, Seka. “Bosna i Hercegovina u prvim godinama Drugog svjetskog rata od 1939. do 1941. godine”. u: Bosna i Hercegovina 1941: Novi
pogled, ur. Husnija Kamberović, Sarajevo: Institut za istoriju, 2012, 9-29.
– Čar-Drnda, Hatidža. “Integracija nekih Egipćana (Misirijun) u bosansko druištvo”. Prilozi, br. 37 (2008): 31-43.
– Dugački, Vlatka. “‘Manjinska posla’ – Političko organiziranje češke i
slovačke manjine na izborima za Ustavotvornu skupštinu 1920. godine”. Časopis za suvremenu povijest 44, br. 2 (2012): 389-413.
– Hadžić, Fatima. “Češki muzičari u Bosni i Hercegovini”. Muzika: časopis za muzičku kulturu IX, br. 2 (juli-decembar 2005), 68-87.
– Išek, Tomislav. “Bosna i Hercegovina od stvaranja do propasti prve
zajedničke države (1918-1941)”. u: Bosna i Hercegovina od najstarijih
vremena do kraja Drugog svjetskog rata, redaktor Ibrahim Tepić. Sarajevo: Bosanski kulturni centar, 1998, 299-337.

Neobjavljeni magistarski i doktorski radovi:
– Omerčić, Edin. “Bosna i Hercegovina u političkoj projekciji intelektualnih krugova od 1991. do 1996”. Magistarski rad, Filozofski fakultet
Univerziteta u Sarajevu, 2013.
– Omerović, Enes. “Nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini (1918-1941)”. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2017.

E-knjige i članci:
– Mesihović, Salmedin. RIMSKI VUK I ILIRSKA ZMIJA. Posljednja borba. Sarajevo: Filozofski fakultet u Sarajevu, 2011. (pristup ostvaren 2.
februara 2020, http://ff-eizdavastvo.ba/Books/SMRIMSKI_VUK_I_
ILIRSKA_ZMIJA.Posljednja_borba.pdf)
– Rumjancev, Oleg. “Pitanje nacionalnog identiteta Rusina i Ukrajinaca Jugoslavije”. u: Zakarpats’ka Ukrajina: povijest – tradicija – identitet. Zbornik radova, priredio Jevgenij Paščenko – prijevod sa ukrajinskog. Zagreb:
Hrvatsko-ukrajinsko društvo, 2013, 301-311. (pristup ostvaren 11. aprila
2016, https://www.google.ba/search?q=%E2%80%9EUkrajinci+na+teritoriju+biv%C5%A1e+Jugoslavije+do+1890%E2%80%9C.+u:+Zakarpatska+Ukrajina:+povijest+%E2%80%93+tradicija+%E2%80%93+identitet.+Zbornik+radova+(prijevod+sa+ukrajinskog).+Zagreb:+Hrvatskoukrajinsko+dru%C5%A1tvo.+2013.&spell=1&sa=X&ved=0ahUKEwiljLbgodnTAhXsFJoKHY4YDMQQBQggKAA&biw=1366&bih=599)

Sadržaji sa www. (World Wide Web):
– “Nacionalne manjine u BiH”, Organization for Security and Co-operation in Europe (pristup ostvaren 28. decembra 2019, https://www.
osce.org/hr/bih/110233?download=true)

Rukopisi radova koji se dostavljaju za časopis PRILOZI moraju biti priređeni prema navedenim detaljnim uputama. Rukopisi koji nisu uređeni
prema uputama iz javnog poziva za dostavljanje radova bit će vraćeni autorima na doradu.

Rukopisi dostavljeni redakciji PRILOGA se ne vraćaju.

Autori objavljenih radova dobivaju po tri primjerka aktuelnog broja PRILOGA.

Redakcija zadržava pravo konačnog odabira radova za objavljivanje.

Rukopisi se ne vraćaju. Za sve dodatne informacije obratite se na
navedenu e-mail adresu.

KONTAKTI:
Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju, Podgaj 6,
71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
tel.: ++387 33 21 72 63 fax: ++387 33 20 93 64
http://www.iis.unsa.ba e-mail:prilozi@iis.unsa.ba